Zbîlja se obično čini tromom i sporom. No nije uvijek takva. Ona ponekad pretekne i proročku maštu. Ovih je dana referendumskom odlukom o brexitu (izlasku Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije) pretekla proroštvo Andrewa Robertsa iz god.1995.

Roberts, tada mladi povjesničar, svoje je proroštvo oblikovao kao distopijski kriminalističko-politički triler o demokraciji i narodnoj suverenosti u Europskoj uniji pod naslovom Aachenski memorandum.

Radnja romana zbiva se god. 2045., kada se u Londonu slavi 30. obljetnica dokidanja nacionalnih država i uspostave Sjedinjenih Europskih Država (SED). Tu veledržavu tvori (abecednim redom) 36 regija: Albanija, Austrija, Bjelorusija, Bugarska, Češka, Danska, Estonski Protektorat, Finska, Flandrija, Francuska, Grčka, Irski Otok, Island, Istočna Poljska, Južna Engleska, Južna Italija, Katalonija, Letonski Protektorat, Litavski Protektorat, Luksemburg, Madžarska, Nizozemska, Portugal, Sjeverna Engleska, Sjeverna Italija, Slovačka, Slovenija, Središnja Italija, Srpska Makedonija, Škotska Regija, Švedska, Švicarska, Velika Njemačka, Velika Srbija, Vels i Valonija.

Više, kao što vidimo, nema Velike Britanije. Tu su sada Velika Njemačka i Velika Srbija. Neke je države regionalno načelo dezintegriralo (Velika Britanija, Španjolska, Poljska, Belgija). Druge je učvrstilo i povećalo (Njemačka, Srbija). A Republiku Hrvatsku, državu koja se usudila nastati usuprot volji velikih sila, regionalno je načelo vratilo u nepostojanje.

Kada se godine 2015. – aachenskim referendumom – Ujedinjeno Kraljevstvo dezintegriralo u pet regija, kraljevska je obitelj, ne odrekavši se krune, otišla na Novi Zeland. Otada SED odbijaju Williamu Windsoru, alias novozelandskomu kralju Vilimu I., izdati ulaznu vizu, jer u bivšoj Velikoj Britaniji postoji jak pokret otpora njemačkoj prevlasti na kontinentu. Ipak, o 30. obljetnici aachenskoga referenduma, SED dopuštaju kralju povratak u London da ga tamo likvidira njihova tajna služba. Ali domoljubni novinar Horatio Lestoq osujeti atentat i pribavi kralju dokaz da je aachenska birokracija krivotvorila ishod referenduma koji je god. 2015. dezintegrirao Ujedinjeno Kraljevstvo. Na posljetku se, pod kraljevim vodstvom, ponovno uspostavi suvereno Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Roman je torijevska suverenistička priča, koja se prometnula u knjižarsku uspješnicu. O njemu se raspravljalo i u Donjem domu (House of Commons) britanskoga Parlamenta. Nisu međutim narodni zastupnici raspravljali o poetici. Oni su, ne obzirući se na bjelodanu činjenicu da je posrijedi kriminalističko-politička fantastika, podrobno razmotrili sadržaj romana. I utvrdili su da je – neutemeljen.

Što dakle znači prošlotjedna britanska referendumska odluka o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije? Je li brexit –tzv. troma zbilja – za samo godinu dana ostvario tridesetgodišnji Robertsov beletristički plan? Je li on taj plan doista ostvario? Hoće li Ujedinjeno Kraljevstvo izlaskom iz Europske unije ojačati ili oslabjeti? Ili će se, kao što jauču eurohrvati, raspasti? Hoće li Parlamentili Kraljica ili novi referendum derogirati referendumski ovjerovljenu volju Britanaca? Što je zapravo referendum? Kao oblik izravne demokracije, neprijatelj ili korektiv predstavničke demokracije? Neprijatelj, stoga što onemogućuje predstavničke prijevare? Korektiv, stoga što predstavnicima pomaže da u svojim odlukama ne promaše opći probitak? A kvorum, kakav kvorum iziskuje referendum o suverenosti?

To su pitanja koja danas muče Ujedinjeno Kraljevstvo i Europsku uniju. A nama Hrvatima, što nama znači brexit? – Puno – gorko se šale suverenisti. – Žale što pravnici poput Vladimira Šeksa, Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Ive Josipovića gube znatan dio tržišta. Šezdesetak milijuna ljudi najednom odvraća pogled od njihovih proizvoda. Moju neznatnost međutim veseli mali dobitak: mi Hrvati više ne ćemo plaćati uzdržavanje britanskoga kraljevskog dvora! No ne nadam se da će nas naša naddržava bez Britanaca manje siliti na poniznost prema Bruselju i ljubav prema „Regionu“. Dapače, pritisci će biti jači. A kada za dva tjedna na čelo najveće hrvatske političke stranke Bruselj instalira Andreja Plenkovića, koji reče da referenduma o brexitu nije trebalo biti, našom će opsesijom, ako išta vrijedimo kao narod, vrlo brzo postati – hrexit (hrvatski izlazak).