Blog

 

Hvala vam na Xmasu, ja bih ipak radosni Božić

 

Za Glas Slavonije piše Željko Primorac:

 

Bilo bi najbolje kada bi sama djeca uvidjela razliku između ispraznosti koju donosi potrošačko društvo i komercijalizacija Božića pojmom Xmas i topline tradicionalnih božićnih običaja u Hrvatskoj.

Međutim, kako bi djeca uvidjela razliku, treba je upoznati i s božićnim običajima, treba joj objasniti kako ideal nije slavljenje Božića u shopping centru. Djecu treba podučiti pučkim običajima, odvesti je na polnoćke, na kojima stotine ljudi u jedan glas slave radosnu objavu – rođenje malog Isusa.

Hrvatsko društvo željno je svih vrsta noviteta, što je posljedica dugogodišnje ograničenosti slobode pod komunističkom diktaturom. Naravno da je nakon pada komunizma zavladala određena pomama, neselektivna, za svim proizvodima i običajima koji su dolazili sa Zapada. Nažalost, često su prihvaćani i običaji, izričaji i standardi na račun domicilnih, koji su možda u svojoj biti bili kvalitetniji. Također, vladala je određena sumnjičavost prema svim osobama koje su upozoravale na neselektivno preuzimanje zapadnog kulturološkog okvira i raznih elemenata supkulture nespojive s lokalnim običajima i tradicijama. Nažalost, tada, pa čak ni danas, nije se znalo razlučiti politički utjecaj od kulturološkog.

No mislim kako smo danas konačno spremni razlikovati dobro od lošeg, pozitivno od negativnog, ali, što je još važnije, cijeniti svoje spram tuđeg. Jer, što se tiče božićnih običaja, kulture i tradicije poštovanja i obilježavanja Božića, Hrvatska je mnogo bogatija zemlja od prostora s kojeg stiže fenomen Xmasa.

Međutim, kako smo dio jedinstvenog, globaliziranog i tzv. slobodnog tržišta, ne možemo utjecati na to kako će se globalne kompanije ponašati i kojom vrstom kampanje će nas obasuti u predbožićno vrijeme. Jedini odgovor na agresivno nametanje kulturnih vrijednosti i običaja je pravilno vrednovanje vlastite kulturne baštine i identiteta. Ako smo svoju djecu pravilno poučili i naučili cijeniti vlastito kulturno naslijeđe, nema nikakvog straha od kulturne asimilacije.

Za usporedbu, katolički identitet i božićni običaji opstali su u Bosni i Hercegovini unatoč višestoljetnoj osmanskoj vlasti, kulturnoj i vjerskoj izoliranosti. Ipak, božićni običaji katolika, primjerice, u Srednjoj Bosni, među najbogatijima i najraznovrsnijima su u Europi. Kada silni Osmanlije nisu uspjeli uništiti Božić u Hrvata, koje su šanse da će to poći za rukom onima koji zagovaraju kampanju Xmasa?

nastavi čitati